Ekološki delikt: građanskopravna odgovornost Republike Srpske za ekološke štete

  • ##user.dijana## ##user.zrnic## ekološko pravo
Ključne reči: ekološki delikt/šteta, građanskopravna odgovornost, objektivna odgovornost, naknada štete, životna sredina, materijalna i nematerijalna šteta.

Apstrakt

Apstrakt: Odgovornost države za štete nastale ex delicto tekovina je savremenog doba. Takva mogućnost je bila izuzetna jer se suprotstavljala konceptu suvereniteta odnosno integriteta i ustavnog poretka države, što je, po pravilu, značilo da država, kao najjači pravni subjekt u društvu, treba da druge subjekte poziva na odgovornost, a ne da samu sebe podvrgne takvoj odgovornosti. Međutim, usljed naglog tehničkog i tehnološkog razvoja savremenog društva, sve češće smo svjedoci štetnih posljedica takvog djelovanja po ljudsko društvo i životnu sredinu. Da bi se takve i slične štetne posljedice sanirale, te spriječio njihov nastanak pro futuro, potrebno je bliže sagledati pojam i specifičnu prirodu ekološke štete, način i uzroke njenog nastanka, kao i obim i prirodu posljedica nastalih usljed ekološkog udesa, o čemu autorka govori u uvodnom dijelu ovog rada. Kako pravo na zdravu životnu sredinu pripada grupi ustavom garantovanih prava i sloboda građana, ovim radom će se pokušati sagledati u kojoj mjeri su zakonska rješenja Republike Srpske, kao jednog od dva ravnopravna entiteta u Bosni i Hercegovini, usklađena sa novonastalim potrebama zaštite ekoloških prava i interesa građana, ali i prirode, kao potencijalnog "imaoca" prava, i koji su to mehanizmi zaštite kojima oštećeni disponira. U zaključnim razmatranjima, autorka će nakon kritičkog osvrta na obim i stepen pravne regulisanosti odnosa između zagađivača i oštećenog, ukazati na potrebu kreiranja novih zakonskih rješenja u cilju unapređivanja tradicionalnog modela građanskopravne odgovornosti kao i bližeg uređenja uslova pod kojima se Republika Srpska može pojaviti kao subjekt odgovornosti.

Objavljeno
2022-08-16
Sekcija
Izvorni naučni članci